Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Obavijest češkim turistima koji dolaze na hrvatski Jadran

Poštovani prijatelji,
pred nama je još jedno dugo, toplo ljeto i sezona odmora koju, na naše zadovoljstvo, brojni češki turisti odlučuju provesti na jednom od najljepših prirodnih kutaka za relaksaciju, ali i aktivni odmor – Jadranskom moru.
U našoj želji da svim gostima na Jadranu omogućimo ugodan i bezbrižan odmor, a uviđajući specifičnosti koje se odnose na naše drage posjetitelje iz Češke, željeli bismo usmjeriti pozornost na određene okolnosti koje bi svaki turist iz Češke trebao upoznati prije kretanja na odmor u Hrvatsku.
Molimo češke goste da obrate pozornost na sljedeće:

  • Hrvatska je punopravna članica Europske unije i slijedom toga ukinute su carinske formalnosti na cestovnim i željezničkim graničnim prijelazima sa Slovenijom i Mađarskom te se na njima obavlja smo pregled putnih/identifikacijskih isprava; u svim hrvatskih zračnim i pomorskim lukama građani EU prolaze također ovu pojednostavljenu proceduru; podsjećamo da je sada, za ulazak u Republiku Hrvatsku kao državu članicu EU, dovoljna i važeća osobna iskaznica
  • Hrvatska je punopravna članica europodručja te se koristi valuta euro kao sredstvo plaćanja
  • Hrvatska je u potpunosti dovršila izgradnju autocesta punog, četverotračnog profila, od svojih sjevernih granica do grada Ploče na jugu zemlje; brzina vožnje na njima ograničena je na 130 km/h.
  • Cestarina se i dalje naplaćuje zatvorenim sustavom naplatnih postaja, od kojih su za posjetitelje iz Češke najvažnije one na ulasku u zemlju, zatim kod čvora Zagreb i na izlasku kod jadranskih destinacija; cestarine se mogu platiti u eurima i karticom; za plaćanje cestarine može se koristiti i automatski sustav naplate (ENC), koji ne zahtijeva zaustavljanje na naplatnim kućicama, o čemu se možete informirati na web-stranici www.hac.hr.
  • Bez obzira na postojanje razvijene mreže autocesta, put od Češke do Jadrana, pogotovo u ljetnoj sezoni, dug je i zahtjeva odmornog i koncentriranog vozača; duž mreže autocesta u Hrvatskoj razvijen je sustav besplatnih i vrlo sigurnih odmorišta, s pratećim sadržajima, koji preporučujemo obavezno u slučaju osjećaja umora uslijed naporne i dugotrajne vožnje.
  • Skrećemo pozornost na činjenicu da je temperatura zraka ljeti u Hrvatskoj izuzetno visoka, posebno u priobalnom dijelu zemlje, što za vozače, ali i za vozila koja koriste, predstavlja dodatan napor; preporučujemo da se na put ponesu određene zalihe vode za piće (te da se obnavljaju na odmorištima ili auto-crpkama), ali, po mogućnosti, i rezervna tekućina za rashladni sustav automobila; to je posebno važno u slučaju zastoja prometa, do kojeg ljeti često dolazi u vrijeme vikenda i izmjene gostiju, kada također dolazi i do pregrijavanja motora u vozilima, uslijed usporenog kretanja u kolonama.
  • Prigodom dolaska na mjesto odmora na Jadranu upozoravamo na gust i pojačan promet na lokalnim prometnicama, u gradskim jezgrama priobalnih gradova, kao i na njihovim parkirališnim prostorima; preporučujemo korištenje označenih parkirnih mjesta, zatim parkirališta s naplatom i privatnih parkirališnih prostora pružatelja turističkih usluga.
  • Ne preporučujemo korištenje neoznačenih prostora za parkiranje, zelenih površina ili prostora uz samu obalu; posebno upozoravamo na zabranu ostavljanja osobnih vozila uz prometnice ili na njima, kao i u pješačkim i drugim zaštićenim zonama.
  • Hrvatski i češki jezici su slični, dobrim dijelom međusobno razumljivi, ali postoje i ozbiljne razlike i nepodudarnosti koje mogu dovesti do nesporazuma; u Hrvatskoj je široko rasprostranjena uporaba engleskog jezika, dok je u priobalnom pojasu često i poznavanje talijanskog jezika; dobar dio turističkih djelatnika govori i razumije češki jezik.
  • Telefonski broj na koji se može zatražiti pomoć u slučaju opasnosti je 112 (Državna uprava za zaštitu i spašavanje), koja će tražitelja pomoći uputiti na dalje postupanje i spojiti s potrebnim službama (policija, hitna medicinska pomoć, vatrogasci i dr.).
  • U Hrvatskoj djeluju policijske postrojbe različitih specijalnosti; najjednostavnije ih je razlikovati temeljem službene odore koju nose; važno je reći da je postupanje po nalogu policije u Hrvatskoj obavezno i da se ono odnosi i na naloge koje izdaju neuniformirani policijski službenici koji se identificiraju službenom iskaznicom.
  • U Hrvatskoj je strogo zabranjeno, tijekom ljetne sezone, ložiti vatru na otvorenim i nezaštićenim prostorima, poradi velike opasnosti od nastanka nekontroliranih požara; upozoravamo da se strogo kažnjavaju kršitelji ove odredbe i da priziv nepostojanja namjere ne može uvijek biti razlogom nekažnjavanja (posebno se to odnosi na odbacivanja neugašenih opušaka, paljenje vatre za roštilj i sl.).
  • U slučaju izbijanja požara svi su dužni slijediti upute i naloge vatrogasnih postrojbi, policijskih službi, djelatnika Gorske službe spašavanja ili drugih ovlaštenih osoba.
  • Češki turisti poznati su kao veliki ljubitelji prirode, sportskih aktivnosti i, općenito, uživanja u aktivnom odmoru; upozoravamo da uživanje u hrvatskim prirodnim ljepotama može biti zahtjevno, kako u pogledu fizičke spreme pojedinca, tako i u pogledu opreme koju koristi.
  • Planinarenje je čest oblik razonode čeških turista; planinski predijeli koji se nalaze uz obalu Jadrana mogu biti vrlo negostoljubivi, čak i u ljetnom razdoblju; radi se o kraškim područjima, vrlo oštrih stijena, velikog broja skrivenih pećina, kanjona, litica, kao i podzemnih i nadzemnih vodenih tokova; također na kamenitom području obitavaju i neke po čovjeka vrlo opasne životinjske vrste (poput zmija, pauka ili škorpiona).
  • Slijedom navedenog, potrebno se temeljito pripremiti za planinarenje na takvim područjima; prvi savjet je da se na put ne ide sam, već najmanje u društvu jedne, a po mogućnosti i više osoba; drugo, potrebno je ponijeti dovoljne količine vode i hrane, jer se uspon često zna oduljiti, kao i povratak; treće, potrebno je odjenuti odgovarajuću obuću, ali i ponijeti rezervnu toplu odjeću, jer dnevna i noćna temperatura zraka u planinskom području mogu jako varirati, bez obzira na mediteranski okoliš; četvrto, preporučljivo je ponijeti mobilni telefonski uređaj, kako bi isti koristio u slučaju nezgode ili nepredviđenog događaja; peto, potrebno je konzultirati zemljopisne karte područja prije polaska, ili lako dostupne internetske zemljopisne preglednike, kako bi se olakšalo snalaženje u nepoznatom okolišu; šesto, u slučaju nezgode bez odlaganja je potrebno kontaktirati Državnu upravu za zaštitu i spašavanje ili Gorsku službu spašavanja (112 je broj koji se može koristiti u oba slučaja); sedmo, preporučljivo je na dulje uspone ponijeti pribor za prvu medicinsku pomoć, koji može biti izuzetno koristan u slučaju nastanka tjelesne povrede.
  • Odmor na moru također zahtjeva poštivanje određenih normi ponašanja, kako ne bi došlo do neželjenih događaja; Jadransko more je ljeti toplo (temperature vode kreću se između 22 i 27°c) i uglavnom mirno; no zbog naglih ljetnih promjena tlaka zraka, moguć je nastanak oluja i tada je more uzburkano, vjetrovi jaki, a padaline intenzivne.
  • Češki turisti poznati su po uživanju u morskim aktivnostima, kako rekreativnog, tako i športskog tipa; stoga moramo upozoriti da je percepcija udaljenosti na moru znatno iskrivljena u odnosu na kopnenu i da je morska udaljenost znatno veća od one na koju upućuje prva vizualna procjena.
  • U slučaju odlaska na dulju plivačku rutu preporučujemo da se o tome izvijeste najbliže osobe, kako bi mogle informirati nadležna tijela o eventualnoj potrebi spašavanja; ukoliko na plaži postoji spasilačka služba, potrebno ju je konzultirati prije odlaska na dulju plivačku rutu; ne preporučuje se dulje plivanje pod utjecajem alkohola, jer on stvara iluziju veće snage plivača od stvarno postojeće; plivanje u paru, grupno plivanje, ili plivanje uz pratnju plovila poželjno je kod duljih ruta; postojanje određenih priručnih pomagala (zračnih jastuka, daski za plivanje i sl.) dobrodošlo je, ali ne treba precjenjivati njihovu uporabnu vrijednost; prije odlaska na plivanje potrebno je konzultirati karte morskih struja ili lako dostupne internetske preglednike, kako bi se izbjeglo uplivavanje u jake morske struje, koje plivače mogu odnijeti daleko od zamišljene plivačke rute; također je potrebno pažljivo pratiti vremensku prognozu, kako se plivač ne bi našao daleko od obale u vrijeme kad su moguće nagle promjene vremenskih prilika; zbog velikog broja plovila različitih vrsta i namjena, koje ljeti prometuju Jadranom, svaki plivač na dulje rute mora imati plivačku opremu koja ga ističe na površini (kapicu izražajnih boja, ili plutaču).
  • Sve je više čeških turista koji na Jadranu koriste vlastita ili iznajmljena plovila; regulacija njihove upotrebe podložna je međunarodnim pomorskim propisima, ali i hrvatskom unutarnjem zakonodavstvu – i jedno i drugo potrebno je poznavati prije plovidbe unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Hrvatske.
  • Posebno usmjeravamo pozornost na zakonske odredbe prema kojima se brodovi i brodice prilikom plovidbe unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Hrvatske ne smiju približavati obali, i to:
  • gliseri mogu glisirati samo na udaljenosti većoj od 300 metara od obale i to na području na kojem gliserima nije zabranjeno glisirati,
  • područja na kojima je gliserima zabranjeno glisirati, odnosno područja na kojima je brodicama dozvoljeno glisirati, te način njihova označavanja, određuje Lučka kapetanija,
  • kapetanija određuje područja na kojima je zabranjeno skijanje i područja na kojima je dozvoljena obuka skijaša i voditelja brodica na mlazni pogon, te način njihova označavanja,
  • upozoravamo nautičare da se strogo pridržavaju pravila sigurnosti plovidbe, posebice zabrane glisiranja na udaljenosti manjoj od 300 metara od obale te da slušaju upozorenja za plovidbu i vremensku prognozu na propisanim VHF kanalima.
  • Hrvatske policijske postrojbe imaju u svojem sastavu i plovidbene jedinice; one su ovlaštene na moru zaustaviti plovila, vršiti redovitu i izvanrednu kontrolu pomorskih isprava, kao i identificirati osobe zatečene na pojedinim plovilima.
  • U posljednje vrijeme bilježi se nagli rast ronilačkih aktivnosti na Jadranu; to ne čudi s obzirom na jedinstven sustav flore i faune Jadranskog mora, ali i na arheološke artefakte koje njegove dubine kriju; ronilački sport vrlo je zahtjevan i podrazumijeva korištenje ispravne i certificirane opreme; svaki potencijalni ronilac na Jadranu, koji koristi boce s kisikom dužan je upoznati se s pravilima koja reguliraju ronilačku aktivnost, uključujući potrebu certificiranja opreme, označavanja mjesta zarona, nadzor stručnih vodiča, kao i pravila koja se odnose na zaštitu podmorske arheološke baštine; strogo je zabranjeno i kažnjivo fizičko otuđenje arheoloških artefakata nađenih u moru (posebno se to odnosi na amfore i slične objekte).
  • Ribolov je česta rekreacijska aktivnost na Jadranu; skrećemo pozornost na potrebu da se za rekreativni ribolov pribave potrebne dozvole; to se jednako odnosi na ulov udicama, mrežama, parangalima, vršama, kao i na podvodni ribolov.
  • Upućujemo sve češke goste (kupače, ribolovce, rekreativce, športaše, kao i one na plovilima) na praćenje informativnih radijskih kanala na VHF frekvencijama, gdje se kontinuirano objavljuju podatci o vremenu, stanju morskih putova i druge za turiste relevantne informacije.


Dragi češki prijatelji,
nadamo se da smo Vam pružanjem ovih informacija olakšali putovanje i boravak u Republici Hrvatskoj. Želimo Vam ugodan odmor na kristalno bistrom i plavom Jadranu. Uživajte u relaksiranoj mediteranskoj atmosferi primorskih mjesta i jedinstvenoj hrvatskoj gastronomiji, kulturnim i drugim znamenitostima našeg priobalja, kao i osmijehu hrvatskih domaćina koji Vas očekuju.
 
Želimo Vam sretan put i mirno more.