VIS - Vizni informacijski sustav
PRAVA ISPITANIKA - ZAŠTITA PODATAKA
Visa Information System (VIS)
U skladu sa zakonima Europske unije i Republike Hrvatske, svaka osoba ima pravo:
Zahtjev mora sadržavati sve podatke potrebne za identifikaciju dotične osobe ili ispitanika. Ako je zahtjev upućen državi članici Europske unije koja je unijela podatke u VIS i ako se utvrdi da su podaci netočni ili nezakonito uneseni, država članica EU koja je unijela podatke, te podatke ispravlja ili briše u VIS-u bez odgode, najkasnije u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva.
Bez odgode država članica EU pismeno se očituje ispitaniku da je poduzela sve mjere za ispravak ili brisanje podataka a koji se na nju odnose.
Ako je zahtjev upućen državi koja nije odgovorna, tijela države članice kojoj je zahtjev upućen kontaktiraju tijela odgovorne države članice u roku od sedam dana i obavještavaju ispitanika o daljnjem postupku da je zahtjev proslijeđen, nadležnoj državi članici.
Ako se odgovorna država članica ne slaže s tvrdnjom da su podaci zabilježeni u VIS-u činjenično netočni ili da su nezakonito zabilježeni, bez odgode se donosi upravna odluka kojom se ispitaniku pismeno objašnjava zašto se ne namjerava ispraviti ili izbrisati uneseni podatak. Dotičnoj osobi dostavljaju se informacije kojima se objašnjava mogućnost osporavanja te odluke i gdje je to relevantno, informacije o tome kako podnijeti tužbu ili pritužbu nadležnim tijelima ili sudovima te informacije o bilo kakvoj pomoći koja je dostupna toj osobi, uključujući i pomoć nadležnih nadzornih tijela.
Država članica može donijeti odluku da dotičnoj osobi ili ispitaniku ne pruži informacije, u cijelosti ili djelomično, u skladu s nacionalnim ili zakonodavstvom Unije. U takvom slučaju, dotična osoba bit će pismeno obaviještena, bez nepotrebnog odgađanja, o svakom odbijanju ili ograničenju pristupa i o razlozima odbijanja ili ograničenja (takve se informacije mogu izostaviti u opravdanim slučajevima). Dotična osoba bit će obaviještena o mogućnosti podnošenja pritužbe nadzornom tijelu ili traženja sudskog lijeka.
Svaka osoba ima pravo podnijeti prigovor nadležnim tijelima ili sudovima države članice koja je odbila pravo pristupa podacima, ispravku, dopuni ili brisanju. Pravo na podnošenje prigovora primjenjuje se i kada na zahtjev za pristup, ispravak, dopunu ili brisanje nije odgovoreno u roku ili ih voditelj obrade nikada nije obradio.
Zahtjev se podnosi tijelu koje provodi postupak;
web: https://mvep.gov.hr/konzularne-informacije-22730/22730
email: SzZOP@mvep.hr;
Nacionalno tijelo nadležno za zaštitu osobnih podataka u Republici Hrvatskoj:
telefon: 00385 (0)1 4609-000;
fax: 00385 (0)1 4609-099;
web: http://www.azop.hr.
email: azop@azop.hr;
Protiv rješenja Agencije žalba nije dopuštena, ali je moguće pokrenuti upravni spor tužbom pred nadležnim upravnim sudom:
telefon: 00385 (0)1 6011-326, 00385 (0)1 6011-336;
fax: 00385 (0)1 6011-300;
web: https://sudovi.hr/hr/uszg
email: kontakt@uszg.pravosudje.hr;
Vizni informacijski sustav (VIS) omogućuje državama schengenskog prostora međusobnu razmjenu podataka o vizama. Sastoji se od središnjeg IT sustava i komunikacijske infrastrukture koja povezuje središnji sustav s nacionalnim sustavima. VIS povezuje konzulate u zemljama izvan EU-a i sve vanjske granične prijelaze država schengenskog prostora. Obrađuje podatke i odluke koje se odnose na zahtjeve za kratkotrajne vize za posjet ili tranzit kroz schengenski prostor, čime se olakšavaju provjere i izdavanje viza, borbe protiv raznih zlouporaba, zaštite putnika, povećava sigurnost i pomaže sa zahtjevima za azil. Sustav u svrhu identifikacije i provjere može provoditi biometrijsku usporedbu otisaka prstiju i podataka.
Podatke u Vizni informacijski sustavu (VIS) unose nacionalna tijela, koja trebaju osigurati da je upotreba unesenih podataka ograničena na ono što je nužno, primjereno i proporcionalno za obavljanje njihovih zadataka. Nacionalna tijela tj., voditelji obrade osobnih podataka moraju osigurati da se prilikom korištenja VIS-a, podnositelji zahtjeva za vize i nositelji vize ne diskriminiraju te da se poštuje njihovo ljudsko dostojanstvo i integritet.
Od ispitanika ili osoba koje podnose zahtjev za vizu prikuplja se 10 otisaka prstiju i digitalna fotografija. Takvi biometrijski podaci, zajedno s podacima navedenima u obrascu zahtjeva za vizu, bilježe se u središnjoj bazi podataka. Otisci prstiju s 10 znamenki nisu potrebni za djecu mlađu od 12 godina ili od osoba koje fizički ne mogu dati otiske prstiju. Redoviti putnici u schengenski prostor ne moraju davati nove otiske prstiju svaki put kada podnose zahtjev za novu vizu. Nakon što se otisci prstiju pohrane u VIS-u, mogu se ponovno koristiti za daljnje zahtjeve za vizu tijekom razdoblja od 5 godina.
Na vanjskim granicama schengenskog prostora, otisci prstiju nositelja vize mogu se usporediti s onima koji se nalaze u bazi podataka. Neusklađenost ne znači da će ulazak automatski biti odbijen - to će samo dovesti do daljnjih provjera identiteta putnika ili ispitanika.
U skladu s Uredbom (EZ) br. 767/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o Viznom informacijskom sustavu (VIS) i razmjeni podataka između država članica o vizama za kratkotrajni boravak (Uredba o VIS-u), podaci se pohranjuju u bazu podataka VIS:
Podaci pohranjeni u bazi podataka odnose se na:
Pohranjeni podaci čuvaju se u sustavu do 5 godina. Razdoblje čuvanja podataka počinje od datuma isteka izdane vize, datuma donošenja negativne odluke ili datuma donošenja odluke o izmjeni izdane vize.
Kao schengenski instrument, Vizni informacijski sustav primjenjuje se na sve države Schengena. Eu-LISA ili Agencija Europske unije odgovorna je za velike IT sustave i za operativno upravljanje VIS-om.
Pristup podacima VIS-a ograničen je samo na ovlašteno osoblje prilikom obavljanja njihovih zadataka. Važno je osigurati da korištenje podataka iz VIS-a bude ograničeno samo na ono što je potrebno, primjereno i proporcionalno.
Nadležna tijela za vize mogu konzultirati VIS radi ispitivanja zahtjeva i odluka povezanih s njima. Tijela odgovorna za provođenje kontrola na vanjskim granicama i unutar nacionalnih teritorija imaju pristup pretraživanju VIS-a radi provjere identiteta osobe, autentičnosti vize ili ispunjava li osoba uvjete za ulazak, boravak ili prebivanje unutar nacionalnih teritorija.
Tijela za azil imaju pristup pretraživanju VIS-a samo radi utvrđivanja države Europske unije odgovorne za razmatranje zahtjeva za azil.
U određenim slučajevima, nacionalna tijela i Europol mogu zatražiti pristup podacima unesenim u Vizni informacijski sustav (VIS) radi sprječavanja, otkrivanja i istrage terorističkih i kaznenih djela. (Odluka Vijeća 2008/633/PUP od 23. lipnja 2008.).
Visa Information System (VIS)
U skladu sa zakonima Europske unije i Republike Hrvatske, svaka osoba ima pravo:
- pristupiti informacijama pohranjenim u Viznom informacijskom sustavu (VIS) koje se odnose na osobu i državu članicu koja ju je unijela u sustav;
- zahtijevati ispravak netočnih ili krivih podataka;
- zahtijevati uklanjanje nezakonito obrađenih podataka;
- obratiti se sudu ili nacionalnom nadležnom tijelu za zaštitu podataka kako bi se zatražio ispravak ili uklanjanje netočnih podataka ili podnio zahtjev za naknadom štete;
Zahtjev mora sadržavati sve podatke potrebne za identifikaciju dotične osobe ili ispitanika. Ako je zahtjev upućen državi članici Europske unije koja je unijela podatke u VIS i ako se utvrdi da su podaci netočni ili nezakonito uneseni, država članica EU koja je unijela podatke, te podatke ispravlja ili briše u VIS-u bez odgode, najkasnije u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva.
Bez odgode država članica EU pismeno se očituje ispitaniku da je poduzela sve mjere za ispravak ili brisanje podataka a koji se na nju odnose.
Ako je zahtjev upućen državi koja nije odgovorna, tijela države članice kojoj je zahtjev upućen kontaktiraju tijela odgovorne države članice u roku od sedam dana i obavještavaju ispitanika o daljnjem postupku da je zahtjev proslijeđen, nadležnoj državi članici.
Ako se odgovorna država članica ne slaže s tvrdnjom da su podaci zabilježeni u VIS-u činjenično netočni ili da su nezakonito zabilježeni, bez odgode se donosi upravna odluka kojom se ispitaniku pismeno objašnjava zašto se ne namjerava ispraviti ili izbrisati uneseni podatak. Dotičnoj osobi dostavljaju se informacije kojima se objašnjava mogućnost osporavanja te odluke i gdje je to relevantno, informacije o tome kako podnijeti tužbu ili pritužbu nadležnim tijelima ili sudovima te informacije o bilo kakvoj pomoći koja je dostupna toj osobi, uključujući i pomoć nadležnih nadzornih tijela.
Država članica može donijeti odluku da dotičnoj osobi ili ispitaniku ne pruži informacije, u cijelosti ili djelomično, u skladu s nacionalnim ili zakonodavstvom Unije. U takvom slučaju, dotična osoba bit će pismeno obaviještena, bez nepotrebnog odgađanja, o svakom odbijanju ili ograničenju pristupa i o razlozima odbijanja ili ograničenja (takve se informacije mogu izostaviti u opravdanim slučajevima). Dotična osoba bit će obaviještena o mogućnosti podnošenja pritužbe nadzornom tijelu ili traženja sudskog lijeka.
Svaka osoba ima pravo podnijeti prigovor nadležnim tijelima ili sudovima države članice koja je odbila pravo pristupa podacima, ispravku, dopuni ili brisanju. Pravo na podnošenje prigovora primjenjuje se i kada na zahtjev za pristup, ispravak, dopunu ili brisanje nije odgovoreno u roku ili ih voditelj obrade nikada nije obradio.
Zahtjev se podnosi tijelu koje provodi postupak;
- MINISTARSTVO VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA - (MVEP RH);
web: https://mvep.gov.hr/konzularne-informacije-22730/22730
email: SzZOP@mvep.hr;
Nacionalno tijelo nadležno za zaštitu osobnih podataka u Republici Hrvatskoj:
- AGENCIJA ZA ZAŠTITU OSOBNIH PODATAKA - (AZOP);
telefon: 00385 (0)1 4609-000;
fax: 00385 (0)1 4609-099;
web: http://www.azop.hr.
email: azop@azop.hr;
Protiv rješenja Agencije žalba nije dopuštena, ali je moguće pokrenuti upravni spor tužbom pred nadležnim upravnim sudom:
- UPRAVNI SUD U ZAGREBU;
telefon: 00385 (0)1 6011-326, 00385 (0)1 6011-336;
fax: 00385 (0)1 6011-300;
web: https://sudovi.hr/hr/uszg
email: kontakt@uszg.pravosudje.hr;
- O VIZNOM INFORMACIJSKOM SUSTAVU
Vizni informacijski sustav (VIS) omogućuje državama schengenskog prostora međusobnu razmjenu podataka o vizama. Sastoji se od središnjeg IT sustava i komunikacijske infrastrukture koja povezuje središnji sustav s nacionalnim sustavima. VIS povezuje konzulate u zemljama izvan EU-a i sve vanjske granične prijelaze država schengenskog prostora. Obrađuje podatke i odluke koje se odnose na zahtjeve za kratkotrajne vize za posjet ili tranzit kroz schengenski prostor, čime se olakšavaju provjere i izdavanje viza, borbe protiv raznih zlouporaba, zaštite putnika, povećava sigurnost i pomaže sa zahtjevima za azil. Sustav u svrhu identifikacije i provjere može provoditi biometrijsku usporedbu otisaka prstiju i podataka.
Podatke u Vizni informacijski sustavu (VIS) unose nacionalna tijela, koja trebaju osigurati da je upotreba unesenih podataka ograničena na ono što je nužno, primjereno i proporcionalno za obavljanje njihovih zadataka. Nacionalna tijela tj., voditelji obrade osobnih podataka moraju osigurati da se prilikom korištenja VIS-a, podnositelji zahtjeva za vize i nositelji vize ne diskriminiraju te da se poštuje njihovo ljudsko dostojanstvo i integritet.
Od ispitanika ili osoba koje podnose zahtjev za vizu prikuplja se 10 otisaka prstiju i digitalna fotografija. Takvi biometrijski podaci, zajedno s podacima navedenima u obrascu zahtjeva za vizu, bilježe se u središnjoj bazi podataka. Otisci prstiju s 10 znamenki nisu potrebni za djecu mlađu od 12 godina ili od osoba koje fizički ne mogu dati otiske prstiju. Redoviti putnici u schengenski prostor ne moraju davati nove otiske prstiju svaki put kada podnose zahtjev za novu vizu. Nakon što se otisci prstiju pohrane u VIS-u, mogu se ponovno koristiti za daljnje zahtjeve za vizu tijekom razdoblja od 5 godina.
Na vanjskim granicama schengenskog prostora, otisci prstiju nositelja vize mogu se usporediti s onima koji se nalaze u bazi podataka. Neusklađenost ne znači da će ulazak automatski biti odbijen - to će samo dovesti do daljnjih provjera identiteta putnika ili ispitanika.
U skladu s Uredbom (EZ) br. 767/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o Viznom informacijskom sustavu (VIS) i razmjeni podataka između država članica o vizama za kratkotrajni boravak (Uredba o VIS-u), podaci se pohranjuju u bazu podataka VIS:
- nakon podnošenja zahtjeva (čl. 9);
- nakon izdavanja vize (čl. 10);
- nakon prekida razmatranja zahtjeva za vizu (čl. 11);
- viza je odbijena (čl. 12);
- viza je opozvana (čl. 13);
- viza je produljena (čl. 14).
Podaci pohranjeni u bazi podataka odnose se na:
- identitet tijela koje razmatra zahtjev;
- elemente (datum, vrsta vize) o samom postupku podnošenja zahtjeva;
- ime podnositelja zahtjeva;
- svrha putovanja;
- trajanje boravka;
- fotografija;
- otisak prstiju.
Pohranjeni podaci čuvaju se u sustavu do 5 godina. Razdoblje čuvanja podataka počinje od datuma isteka izdane vize, datuma donošenja negativne odluke ili datuma donošenja odluke o izmjeni izdane vize.
Kao schengenski instrument, Vizni informacijski sustav primjenjuje se na sve države Schengena. Eu-LISA ili Agencija Europske unije odgovorna je za velike IT sustave i za operativno upravljanje VIS-om.
Pristup podacima VIS-a ograničen je samo na ovlašteno osoblje prilikom obavljanja njihovih zadataka. Važno je osigurati da korištenje podataka iz VIS-a bude ograničeno samo na ono što je potrebno, primjereno i proporcionalno.
Nadležna tijela za vize mogu konzultirati VIS radi ispitivanja zahtjeva i odluka povezanih s njima. Tijela odgovorna za provođenje kontrola na vanjskim granicama i unutar nacionalnih teritorija imaju pristup pretraživanju VIS-a radi provjere identiteta osobe, autentičnosti vize ili ispunjava li osoba uvjete za ulazak, boravak ili prebivanje unutar nacionalnih teritorija.
Tijela za azil imaju pristup pretraživanju VIS-a samo radi utvrđivanja države Europske unije odgovorne za razmatranje zahtjeva za azil.
U određenim slučajevima, nacionalna tijela i Europol mogu zatražiti pristup podacima unesenim u Vizni informacijski sustav (VIS) radi sprječavanja, otkrivanja i istrage terorističkih i kaznenih djela. (Odluka Vijeća 2008/633/PUP od 23. lipnja 2008.).