Državna tajnica za Europu Andreja Metelko-Zgombić na sastanku Vijeća za opće poslove

Državna tajnica za Europu Andreja Metelko-Zgombić sudjelovala je 27. svibnja 2025. na sastanku ministara i državnih tajnika za Europu u okviru Vijeća za opće poslove u Bruxellesu.

Vijeće je započelo s pripremom redovitog sastanka Europskog vijeća 26. i 27. lipnja razmjenom mišljenja o nacrtu dnevnog reda. Predložene su sljedeće teme: Ukrajina, Bliski istok, europska obrana i sigurnost, EU u svijetu, konkurentnost i migracije. Državna tajnica Metelko-Zgombić  podržala je predložene teme, a imajući u vidu prethodnu raspravu čelnika u ožujku kao i nedavni posjet predsjednika Europskog vijeća Antonia Coste državama zapadnog Balkana, založila se da se u dnevni red uključi i rasprava čelnika o aktualnom stanju u toj regiji, posebno Bosni i Hercegovini.  Izrazila je  važnost daljnjeg prioritetnog fokusa Europskog vijeća  na Ukrajinu, a posebno važnost postizanja pravednog i održivog mira. Podsjetivši na iskustvo agresije na Hrvatsku početkom devedesetih godina 20. stoljeća, istaknula je kako se Hrvatska protivi rješenju kojim bi se nagradilo agresora i koje bi kao takvo predstavljalo kršenje međunarodnog prava.

Kad je riječ o europskoj sigurnosti i obrani, državna tajnica pozdravila je usvajanje Uredbe o uspostavi sigurnosnih mjera za Europu (SAFE). Hrvatska trenutno izdvaja 2 % BDP-a za obranu, s namjerom povećanja  na 3 % do 2030. U kontekstu teme jačanja europske konkurentnosti državna tajnica posebno je naglasila važnost nastavka rada na smanjenju energetske ovisnosti EU-a o Rusiji i daljnjih aktivnosti u pravcu diverzifikacije izvora energije i jačanja energetske autonomije Unije. Glede migracija državna tajnica istaknula je važnost daljnje rasprave čelnika o učinkovitom načinu povratka ilegalnih migranata, ujedno ukazujući da za Hrvatsku i dalje ostaje prioritetno pitanje usklađivanje viznog režima zemalja zapadnog Balkana s EU.

Vijeće je usvojilo opći pristup Uredbi o izmjeni Uredbe (EU) 2023/956 u pogledu pojednostavnjenja i jačanja mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM), kao dio paketa pojednostavnjenja zakonodavstva EU-a u cilju povećanja konkurentnosti.

Vijeće je raspravilo izmjenu Uredbe br. 1 o određivanju jezika koji se koriste u Europskoj ekonomskoj zajednici, temeljem zahtjeva Španjolske za uključivanjem katalonskog, baskijskog i galicijskog jezika kao službenih jezika Europske unije.   

Usvojeni su zaključci Poljskog predsjedništva Vijećem EU o jačanju demokratske otpornosti EU-a koji su pripremljeni kao doprinos stvaranju Europskog demokratskog štita, inicijativi koju bi Europska komisija trebala predstaviti krajem godine.

U kontekstu vladavine prava i postupka kojeg je 2018. pokrenuo Europski parlament prema članku 7. stavku 1. Ugovora o EU, Vijeće je održalo osmo saslušanje Mađarske, koje je  obuhvatilo najnovije aktivnosti i mjere koje je Mađarska poduzela od prethodnog saslušanja u lipnju 2024., radi otklanjanja identificiranih zabrinutosti u kontekstu vladavine prava.  

Vijeće je u okviru redovitog Godišnjeg dijaloga o vladavini prava a temeljem Izvješća Europske komisije o vladavini prava u EU iz 2024., raspravljalo o nalazima za Švedsku, Slovačku i Belgiju. Državna tajnica Metelko-Zgombić podržala je nastavak uspostavljenog neformalnog i konstruktivnog dijaloga koji kao takav značajno doprinosi jačanju međusobnog povjerenja država članica, razmjeni iskustava i najboljih praksi, a time i jačanju vladavine prava u EU.

Pod točkom Ostalo, Češka je izvijestila o najnovijim događanjima glede prestanka financiranja Radio Free Europe/Radio Liberty, te mogućim daljnjim koracima.

Pisane vijesti